Četvrtak, 20. lipnja 2019.


Početna


Aktualno


Župa


Grad


Konavle


Županija


Zanimljivosti

Županija:    Politika i gospodarstvo    |   Sport    |   Crna kronika    |   Županija info    |   Županijski đir    |   

Mali oglasi

Početna / Županija / Županijski đir /    Sve vijesti iz rubrike đir

FOTO: Meteorološki tsunami pogodio Rijeku dubrovačku i Vela Luku

25.06.2014.


Uslijed velike plime oko 13 sati poplavili su ACI marina Dubrovnik i područje Tenturije, a poplavila je Batala, donosi dulist.hr  Razina mora podigla se i do dva metra, poplavila je ceste i šetnicu, a voda je ušla i u restoran. Kako su nam rekli u JVP Dubrovački vatrogasci, krenuli su u intervenciju u ACI marinu no na kraju nisu trebali intervenirati jer su zaposlenici sve riješili.

 

 

 

Na području Tenturije i Rožata  također ima štete, potvrdio nam je predsjednik kotara Božo Letunić.
- Došlo je do nekoliko plimnih valova oko 13 sati, te je plimni val prešao 50,60 centimetara put, a more je ušlo u zgrade i kuće. Stanovnici nam se žale da im je dio stana ili gospodarskih objekata poplavljeno. Voda se povukla, no stalno ide gore-dole, a koliko sam čuo u marini su veliki brodovi podigli rivu u gatovima. Ima štete i u Rožatu, ljudi se žale da su im izvrnute barke –naglasio je.

 

 

Meteorološki tsunami (šćiga, seš) pogodio je danas i Vela Luku. Ova relativno rijetka meteorološka pojava naglo je počela oko 8.30, a trajala je s manjim ili većim intenzitetom gotovo do 11 sati. Prema ekskluzivnoj dojavi člana Crometeo tima Darka Dragojevića iz Vele Luke, inače očevica i autora snimki jutrošnjih zbivanja u Veloj Luci, prvi nalet mora iza 8 sati bio je najsilovitiji.

 

 

- Sve je počelo oko 8,30. Prvo dizanje mora bilo je naglo, a more se diglo oko metar i pol iznad uobičajene razine. Iako more nije prodrlo u kuće, stiglo do mnogim objektima do samih vrata. Stradalo je nekoliko brodica, no šteta bi bila znatno veća da se ovo događalo tijekom noći. Ovako su ljudi mogli vidjeti i prepoznati što se događa, pa su brzo reagirali. Oscilacije plima i oseka bile su većeg i manjeg intenziteta i trajale su gotovo do 11 sati – rekao je Darko za Crometeo.hr.

 

 

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom podruju. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. To dokazuju podaci s automatskih meteoroloških postaja u Veloj Luci, gdje se u Crometeo mreži nalaze čak tri. Na sve tri mjerne postaje vidljive su velike oscilacije u tlaku zraka. Primjerice, u samo 20 minuta došlo je do promjene tlaka zraka od ekstremnih 4 hektopaskala! U 8 sati i 22 minute tlak zraka iznosio je 1007,8 hPa, a 20 minuta kasnije 1011,2 hpa. Ovako jake oscilacije bile su uvjetovane prolaskom jakog kumulonimbusa južnije od Korčule, donosi dalmacijanews.hr

 

 

Jadranski seš / meteorološki tsunami

Tsunamiji su dakle pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.

Šćige su slobodne oscijalacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra.
Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.

Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.

Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.

Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.

U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.

22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine vode uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.

Ovu pojavu potaknuto je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javlja i u starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.

Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.

 

 

 

 

 

Najčitanije (7 dana)

Edukacijska tribina o održivom gospodarenju otpadom u Župi
Granični prijelaz Vitaljina otvoren za sav promet
Kakva je nezaposlenost mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji


Izdavač:

Župski portal d.o.o.
Put za Petraču 1
20207 Mlini

Impressum:
Kate Šutalo Cvjetković, glavna urednica

© Župski portal d.o.o.
ISSN 1849-1863


Kontakt:

tel/fax +385 20 411 896
mob. +385 98 345 900

e-mail: info@zupskiportal.hr

Marketing:
e-mail: marketing@zupskiportal.hr

Uvjeti korištenja


Početna
Aktualno
Župa
Grad
Konavle
Županija
Zanimljivosti

Ove stranice koriste tzv. kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći naše stranice slažete se s korištenjem kolačića. Pročitajte više: Uvjeti korištenja