Petak, 25. svibnja 2018.



Početna


Aktualno


Župa


Grad


Konavle


Županija


Zanimljivosti

Mali oglasi

Početna / Zanimljivosti /

Mladi u Hrvatskoj: Konzervativni su, nezaposleni i zakačeni na društvene mreže

07.04.2015.


Iako se neke zakonitosti kod mladih nikada ne mijenjaju, poput činjenice da ne vole nametnuta pravila, u nekim stvarima generacija Z razlikuje se od svih prijašnjih. Oni imaju šoping-centre, kladionice, reality show, glazbena natjecanja i pametne telefone. Ne moraju čekati karneval za razgovor pod maskama; veći dio komunikacije na društvenim mrežama ionako se odvija pod avatarima i nickovima. Televiziju rijetko gledaju. Sport im je u redu. Slušaju techno, psihodeliju, rap, rock i narodnjake. Veći dio generacije Y (rođeni između 1977. i 1994.) odrastao je u ratu i poslijeratnim okolnostima. Svijet pred njihovim očima rapidno se mijenjao. Pod najezdom šoping-centara gledali su kako stare stvari lete u smeće i kupuju se nove. Računali su da će dobiti najbolje i najkreativnije poslove. Nije tako ispalo. Život na kredit u tranzicijskom okruženju, a potom gospodarska kriza, oblikovali su socijalnu nesigurnost. Nakon (uvezenog) tehnološkog booma, onaj gospodarski je izostao.

 

 

 

Prije samo dvadeset godina nismo ni čuli za internet. Mislili smo da je najuzbudljivija stvar na svijetu televizija s deset kanala. A onda su se stvari u samo nekoliko godina promijenile. Na svijet je došla generacija Z, djeca generacije X, i prva su generacija 21. stoljeća. Za njih je CD vintage predmet (!), prijatelje nalaze preko društvenih mreža, njihove su dječje knjige čitane preko Kindlea i iPada, a www ih prati od samog rođenja. Oni žive u svijetu “teganja” i “lajkanja”, znaju kako sebe brendirati, brzo reagiraju i još brže se organiziraju. Stvari se tako mijenjaju da je današnjim tinejdžerima Facebook out. Mrtav. Doduše, drže profile na toj društvenoj mreži iz praktičnih razloga, primjerice da bi održali kontakt s prijateljima ili članovima obitelji na drugom kraju svijeta. No, prava akcija preselila se na aplikacije WhatsApp, Snapchat, Instagram, Twitter i Tinder. Potvrdila su to i recentna istraživanja, pri čemu su sociolozi dodali da ih to ne čudi jer “koji bi tinejdžer ostao na društvenoj mreži na kojoj su mama, tata, tete, možda čak i baka”. 

 

 

 

Tinejdžerima je Fejs i dalje drag, međutim, mogućnost da im mama pošalje zahtjev za prijateljstvo ili, još gore, lajka statuse i fotke, jači je od praktičnosti. Funkcije dobro organiziranog Facebooka brzo su razdijelili: WhatsApp preuzima chatove i poruke, Twitter komentiranje, Instagram selfieje i samopromociju, a Snapchat razmjenu fotografija. Na Tinderu traže partnere i gdje se što događa. Društvene mreže donijele su intenzivnu komunikaciju, što je prednost, tvrde stručnjaci. Današnji tinejdžeri već znaju vještine koje su ranije generacije učile tek kada su počele raditi. Moraju uspjeti u vrlo kompetitivnom svijetu, pa ne čudi što su svjesniji sebe, kažu sociolozi, piše Jutarnji list.

Web klinci, kako ih još zovu, u isto vrijeme chataju, igraju igricu i slušaju muziku. Drski su i samouvjereni. Imaju 200 web prijatelja s kojima stalno komuniciraju. Na Facebooku se već neko vrijeme vrti “sticker fotografija” na kojoj je audiokaseta i zašiljena, obična olovka. I popratni tekst “mladi se nikada neće domisliti koja je povezanost između ova dva predmeta”, aludirajući na vrijeme kada su kasetofoni jeli traku audiokaseta, ton bi počeo zavijati, kasetofon bi se zagrcnuo, a mi smo morali sve ugasiti, pažljivo izvući kasetu i onu smeđu trakicu, pazeći da ne bi pukla. I namotati je natrag olovkom.Tu Facebook ilustraciju generacija Z gleda u čudu.

 

 

 

Internet je postao njihovo igralište. Filmove i TV serije ležerno skidaju i radije bi se odrekli hrane i vode nego iPoda ili pametnog mobitela, dodaje jedna mama. Nije istina da su zbog toga otuđeni, tvrde stručnjaci. Na društvenim mrežama su sa svojim prijateljima, onima s kojima su prije 20 minuta bili u školi. Samo se način druženja promijenio, kažu sociolozi.

 

 

Sve to prati industrija. Tinejdžeri su inače tržišna sila u svijetu, godišnje potroše više od 120 milijardi dolara, potvrdilo je istraživanje američke banke Piper Jaffray. Najviše kupuju na Amazonu i eBayu, iPhone je gadget broj jedan, a dobro će proći i Apple Watch. Sve se više troši na igrice, dok potrošnja na glazbu i filmove pada zbog jeftinog streaminga. Fora je usporediti nekadašnje predmete želja, roditelja generacije Z. Kako mi se blizu čini vrijeme kada je bilo važno imati tenisice All Stars i Startasice, od traperica Levi’s 501 i Rifle, zatim Robe di Kappa majice, Malizia dezodorans i Brooklyn žvake (iz Trsta). Današnji must have predmeti su pametni mobiteli iPhone 6 i Samsung A5, Air Max tenisice te igraće konzole PlayStation 4, Nintendo i X-box.

 

 

 

No, stvari se ne odvijaju uvijek linearno i tehnološki napredak nije pratio i onaj ekonomski. U nas se, u proteklih 17 godina, svašta događalo. Veći dio generacije Y (rođeni između 1977. i 1994.) odrastao je u ratu i poslijeratnim okolnostima. Svijet pred njihovim očima rapidno se mijenjao. Njihova je zemlja zadobila pridjev “tranzicijska”. Preobrazili su se pejzaži, gradovi, roditeljski poslovi, ulice, navike… Najezdom šoping centara gledali su kako stare stvari lete u smeće i kupuju se nove. Računali su da će dobiti najbolje i najkreativnije poslove. Nije tako ispalo. Život na kredit u tranzicijskom okruženju, a potom gospodarska kriza, oblikovali su socijalnu nesigurnost.Tranzicijski kapitalizam ponudio je mahom privremene poslove. Stoga ne čudi da je, uza sav tehnološki boom, omiljeni poslodavac u postsocijalističkoj zemlji poput Hrvatske postala - država. Potvrdilo je to i istraživanje o mladima u vremenu krize koje su prije dvije i pol godine proveli Institut za društvena istraživanja i Zaklada Friedrich Ebert na uzorku od 1500 mladih od 14 do 27 godina iz cijele Hrvatske. Dakle, na generaciji koja je odrastala u društvu obilježenom ratnim traumama i skromnim gospodarskim razvojem. “Naša djeca živjet će lošije nego mi danas. Bit će to prva generacija nakon Drugog svjetskog rata koja može očekivati lošiji standard od onog njihovih roditelja”, najalarmantniji je zaključak istraživanja. Zato je istraživački tim iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, na čelu s prof. dr. sc. Vlastom Ilišin, tu generaciju nazvao - generacijom osujećenih.

 

 

 

Narasla je nezaposlenost mladih, pri čemu je Hrvatska pri vrhu europskih zemalja - kaže Ilišin. “U krizi im prolazi njihova najvitalnija dob. Naše je istraživanje pokazalo da je polovica mladih koji se više ne školuju nezaposlena, a od druge polovice koja radi - njih 40 posto ne radi u struci. Osuđeni su na poslove s niskim prihodima bez jasne mogućnosti napredovanja.”

 

 

 

Zbog toga su orijentirani na podršku roditelja. Obitelj je u mediteranskim zemljama inače služila kao socijalni amortizer, no to više nije u stanju biti. I roditelji su osiromašeni, potrošili su štednju. Većina mladih ostaje u roditeljskom domu, najviše zbog financijske situacije. Najnoviji Eurostatovi podaci, naime, govore da čak 58,9 posto mladih u Hrvatskoj između 25. i 34. godine živi s roditeljima. Europski prosjek je 28,8 posto. Ondje imaju svoju sobu, kompjutor, internet i njihov automobil na raspolaganju. Tendencije govore da će kasnije stupiti u brak i imati djecu, napominje Ilišin.

 

 

 

Posljednje dvije godine svjedočimo da je stopa nezaposlenosti mladih prešla 50%. Svaka peta osoba na burzi mlađa je od 25 godina. Većina mladih bez posla je ipak samo sa završenom srednjom školom, no raste broj i onih s fakultetskom diplomom.

 

 

 

Kao glavni problem navode nezaposlenost i nesigurnost radnog mjesta. Štoviše, sada gledaju kako im bez posla ostaju i roditelji. Za usporedbu, u istraživanju iz 2004. godine mladi su kao najveći problem naveli besperspektivnost. To je indikator da je tada bilo bolje. Bili su razočarani pregovorima s EU, imali su posao, a na listi želja bio je bolji posao, kreativniji i poticajniji sa zanimljivijim ljudima. Sada žele samo posao, i to u javnoj upravi - kaže Ilišin.

 

 

 

Stavovi i svjetonazori? Što se Hrvatske tiče, pokazuje istraživanje, mladi su danas konzervativniji od svojih roditelja. Pokazuju veću tendenciju veličanja nacije i u većem su broju religiozni.

 

 

 

“Okreću se vrijednostima koje smatraju odrazom nekog ‘boljeg’ vremena, iako u njemu nisu rasli. Ne vraćaju se u vrijeme odrastanja svojih roditelja, nego baka i djedova”, objašnjavaju s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Naime, njih 41 posto zagovara zabranu legalno induciranog pobačaja. Istovremeno, ne zagovaraju suzdržavanje od seksualnih odnosa te vrlo malo koriste kontracepciju.

 

 

 

Što se poroka tiče, pušenje cigareta među mladima je u padu: 54 posto ih kaže da nikada nije zapalilo cigaretu (prije desetak godina bilo ih je tek 23 posto). No, alkohol je rasprostranjen - samo 22 posto ispitanika ne pije. Iz mode je izišla i marihuana, ali je zamijenjena većom opasnošću - sintetičkim drogama.

 

 

 

Tolerancijom se i ne mogu pohvaliti. Njih 70 posto, primjerice, ne bi dopustilo Romima da žive u Hrvatskoj, a više od 36 posto smatra homoseksualnost neprihvatljivom. Netolerantnost raste i prema Srbima. Primjerice, 1999. godine 22 posto mladih prihvatilo bi srpsku obitelj u susjedstvu, a 13 posto brak s partnerom srpske nacionalnosti, dok danas Srbe kao susjede prihvaća tek 15 posto, a kao bračnog partnera 7 posto mladih, pišeJutarnji list.

 

 

 

Veliko svjetsko istraživanje o ponašanju djece školske dobi i mladih provedeno prije par godina u 39 zemalja (Europa i Sjeverna Amerika), čije je rezultate prezentirao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo je da su naši mladi u opijanju među prvima.

 

 

 

Štoviše, nacionalno istraživanje o navikama i stavovima djece i mladih o konzumiranju alkohola, droga i igara na sreću pokazalo je da je čak 81 posto učenika osmih razreda konzumiralo alkohol jednom ili više puta u životu. Istraživanje je provedeno na više od 12 tisuća mladih u Hrvatskoj, a u sklopu projekta “Zdrav za 5”. Time smo doznali da su hrvatski učenici solidno iznad europskog prosjeka kada je riječ o pijenju alkohola; zauzimaju 12. mjesto na listi od 37 zemalja.

 

 

 

Mladići u nas najviše piju pivo, a djevojke žestoka pića, pokazalo je istraživanje. Usto, 11 posto učenika prvih razreda srednjih škola jednom ili više puta konzumirali su marihuanu ili hašiš, a svaki treći učenik je jednom ili više puta udisao ljepilo ili neka druga otapala. Istovremeno, 25 posto učenika drugih razreda srednjih škola je kockalo ili uplatilo listić u kladionici. Ipak, vole školu. Čak 79 posto tinejdžera u dobi od 16 i 17 godina osjeća se jako dobro u školi.

 

 

 

Jedan sociološki fenomen ipak se posebno sa zanimanjem pratio proteklog desetljeća. Najezda cajki. Naime, promjena u ponašanju mladih od početka devedesetih naovamo je ogromna.

 

 

 

Subkulture ne da su blizu jedna drugoj, nego se miješaju, tako se dogodio spoj nespojivog: mnogi istovremeno slušaju i rock i cajke. S time da su rokeri, punkeri i alternativci ostali bunt, a turbofolk se prometnuo u mainstream, komentirao je svojedobno sociolog Igor Filajdić. Iako je narodnjačka glazba osporavani društveni fenomen, ima tome već neko vrijeme da je postala široko prihvaćeni način provoda. Bircevi i klubovi koji puštaju cajke imaju najljepše djevojke, lijepo su nam pojasnili tinejdžeri.

 

 

 

Sociolozi se slažu da tu ima snobizma, materijalizma, trendova i instant zadovoljstava. Ugostitelji su prepoznali zaradu i gotovo da nema kafića u okolici ijedne srednje škole koji ne pušta cajke. Prati se atmosfera i želja posjetitelja, a pravilo je da pravila - nema.

Najčitanije (7 dana)

Tko će dobiti nagrade Općine Župa dubrovačka
Novo ruho ”Kalkulatora bodova za upis u srednju školu”
Župski laureati su čs Anđela Ćesić, Petar Ivelja i Marijo Barović


Izdavač:

Župski portal d.o.o.
Put za Petraču 1
20207 Mlini

Impressum:
Kate Šutalo Cvjetković, glavna urednica

© Župski portal d.o.o.
ISSN 1849-1863


Kontakt:

tel/fax +385 20 411 896
mob. +385 98 345 900

e-mail: info@zupskiportal.hr

Marketing:
e-mail: marketing@zupskiportal.hr

Uvjeti korištenja


Početna
Aktualno
Župa
Grad
Konavle
Županija
Zanimljivosti

Ove stranice koriste tzv. kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći naše stranice slažete se s korištenjem kolačića. Pročitajte više: Uvjeti korištenja