Hrvatska je članica Europske unije s najvećom razinom korupcije u javnoj nabavi te s Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU-a, pokazalo je istraživanje koje je naručio Europski parlament, a proveo institut RAND Europe.

Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, stoji u istraživanju, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu, ispred Cipra, Litve i Rumunjske. Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a.

Analiza neprofitnog instituta RAND Europe, koja se temelji na tri scenarija i nekoliko metodoloških pristupa, pokazala je da korupcija Europsku uniju godišnje košta između 179 i 990 milijardi eura.

Korupcija ima značajan društveni i politički utjecaj jer potiče nejednakost, organizirani kriminal, slabiju vladavinu prava, lošiju izlaznost na izbore i nepovjerenje prema europskim institucijama, stoji u istraživanju.

Iz tih razloga RAND Europe predlaže zakonske i regulatorne mjere na državnim razinama, a jedna od njih je proširenje zaštitnog Mehanizma suradnje i provjere (CVM) na veći broj EU članica.

CVM mehanizam mjera je koju je pokrenula Europska komisija uoči ulaska Rumunjske i Bugarske u EU kako bi pripomogla tamošnjim pravosudnim reformama te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Hrvatskoj bi uvođenje tog mehanizma, po jednom od scenarija, godišnje potencijalno moglo uštedjeti oko 2,2 milijarde, a Europskoj uniji oko 70 milijardi eura, ocjenjuje se u istraživanju.

RAND Europe predlaže i osnivanje Europskog ureda javnog tužitelja koji bi proširio ograničeno područje djelovanja OLAF-a, europskog ureda za suzbijanje prevara te uvođenje javnog sustava nabave (e-procurement).