U Županijskoj komori Dubrovnik u utorak je održana 14. sjednica Strukovne grupe graditeljstva. Sjednici  je uz predstavnike graditeljskih tvrtki bio nazočan i  Damir Percel v.d. direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK.

Rečeno je da graditeljstvo Dubrovačko –neretvanske Županije i dalje bilježi smanjenje ukupnih prihoda za 10% , zaposlenosti za 3,7%, smanjenje investicija u dugotrajnu imovinu za 4%. Ukupni prihodi 2013.g. u odnosu na 2008.g. manji su za 42%. Broj zaposlenih je pao na razinu 2005.g.  odnosno manje  cca. 1200 radnika. Konsolidirani gubitak ostvaruje se petu godinu za redom. Premda zadnjih dvije godine dolazi do pozitivnih pomaka u aktivnostima sektora samo snažniji investicijski ciklus može dovesti do bilježenja pozitivnih rezultata.

Aktivnosti, buduće projekte i inicijative Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK u narednom razdoblju iznio je Damir Percel. Stanje graditeljstva u RH je palo na razinu od prije 10 godina, te će Komora za pomoć sektoru dati naglasak na:

• izvoz graditeljstva kroz klasterizaciju graditeljstva te poticanje aktivnosti na međusobnoj suradnji i udruživanju članica u smislu zajedničkog nastupa prema domaćim i inozemnim investitorima,

• prekvalifikacija/obrazovanje kadrova radi sprječavanja odljeva radne snage ili tehnološkog viška kroz europski projekt CROSKILLS,

• Izrade smjernica za javnu nabavu za izvođače u graditeljstvu,

• inicijative prema ministarstvima i institucijama te Vladi RH u smislu poticaja investicija u projekte obnovljivih izvora energije, obnovu pročelja zgrada i sl.,

• izrada Posebnih uzanci o građenju  na temelju članka 199.  Zakona o gradnji gdje će HGK i HUP uz predhodnu suglasnost Ministarstva sačiniti posebne uzance o građenju kojima se uređuju odnosi između naručitelja i izvođača radova, u skladu s poslovnim običajima i praksom,

• izrada normativnog okvira u graditeljstvu kroz regionalnu suradnju i suradnju s Hrvatskom udrugom izvođača suhe gradnje.

Prisutni građevinari istaknuli su niz problema s kojima se susreću, od neplaćanja izvedenih radova  do povećanja svih administrativnih procedura.

Postavilo se pitanje zbog čega propisi u graditeljstvu ne mogu opstati barem 10-ak godina, zašto je i dalje najjeftinija cijena prilikom natječaja javne nabave, kako se može dogoditi da je raspon cijene ponuđača, u odnosu na javni natječaj 1:2  te  hoće li i kada krenuti planirana investicija na Srđu.