Predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjelovao je na svečanosti u povodu početka gradnje 22. po redu ACI marine „Veljko Barbieri“ u Slanom. U svom je govoru premijer Milanović istaknuo kako pune 24 godine nije bila izgrađena nijedna nova marina na hrvatskoj obali, što je predugo razdoblje bez investicija ove vrste. Nova marina i novi vezovi novi su kapaciteti za djelatnost koja je mnogo manje sezonalna nego klasični kopneni turizam čija sezona sada završava, rekao je, dodavši da nautički turizam ima mnogo dulju sezonu i predstavlja dobru zaradu za one koji znaju i hoće, a birokracija im ne stoji na putu.
„ACI je državna tvrtka i ostat će državna tvrtka“ podcrtao je predsjednik Vlade Milanović. „Ona će, naravno, biti dokapitalizirana i ne vidim ništa loše u tome ako u nju uđu, na primjer, hrvatski mirovinski fondovi, pobijede li na natječaju i budu zainteresirani.“ kazao je. „Stalno se vraćam na to jer to je naš novac, to je naš novac i naše mirovine, svih nas koji smo mlađi od 52 godine, Međutim, ACI će ostati hrvatska firma, jer teško je u politici, kad se politika bavi gospodarstvom, reći što je strateško, a što nije. Ali ovo jest, ovo je strateško. Pojedinačni hotel ili hotelsko naselje nije strateško, ono može biti važno za neko mjesto, neku općinu, za neki grad, možda i za županiju, ali ne za državu. Ovo je važnije.
Dubrovačko neretvanska županija je jedan od šampiona turizma. Neki su tu malo bolje i sretnije geografski bili postavljeni pa su i za vrijeme rata, imali kontinuitet, nije bilo prekida. Ovdje je prekid trajao više godina i ovo što se sada događa je rezultat ne samo prirodnih predispozicija, nego i rada i interesa ulagatelja, svega pomalo. l kad se okolnosti slože i kad se dobro radi, onda i rezultati moraju doći. Spomenuo sam da je ACI državna tvrtka, u državnom vlasništvu, i ostat će takva, međutim ovoj županiji država, odnosno hrvatska vlada u okviru svojih nadležnosti, daje, neću reći sve što može, niti dovoljno, ali definitivno više nego ranije. Ono što leži i ne stvara dobit i dohodak, daje se onima koji su to u stanju raditi. Ne ide to brzo, ne ide to lako. Recimo, hotelsko poduzeće Korčula je godinama i godinama, kao državno hotelsko poduzeće, bilo potpuno nepotrebno u vlasništvu centralne države, radilo i protiv interesa države i protiv interesa Korčule, drugim riječima, nije radilo“, rekao je premijer. „Taj je hotel sada jednim modelom poluprivatiziran, država je i dalje unutra, kroz fondove i hotel će raditi i ulagati, što proteklih godina nije.
U Veloj Luci imamo veliko zemljište na poluotoku izvan samog mjesta, koje je vojna imovina s kojom vojska već 25 godina ne zna što će, a i ne može raditi ono što se radilo u vrijeme Jugoslavije i tadašnje mornarice, jer su naše potrebe i naši kapaciteti drukčiji, tako da će i to zemljište, osim onoga što je prijeko potrebno za hrvatsku obranu i za obalnu stražu, biti stavljeno u funkciju“, najavio je premijer. „Raspisat će se koncesija i tražit će se strateški investitor da se tamo izgradi jedno moćno i kvalitetno hotelsko poduzeće. To je još jedan primjer u kojem se država miče u korist napretka rada, profita, u korist interesa lokalne zajednice, ne samo zbog radnih mjesta u tom hotelu, jer njih ne može biti više od 200, 300, nego svega onoga što će vući lokalno gospodarstvo. A to su uslužne djelatnosti, restorani, kafići, mnogi oblici turističke djelatnosti.“
Premijer je također dodao da će se u dubrovački aerodrom ložiti skoro jednako koliko u zagrebački, što mnogi u Hrvatskoj ne znaju, a to su ogromni novci, koliko god autocesta sagradili u Hrvatskoj i koliko god to trajalo. U proteklom smo razdoblju bili dosta brzi, ali je bilo skupo. Ljudi će ovdje velik dio godine dolaziti avionima, a naročito nakon devetog i desetog mjeseca stariji građani sa sjevera, iz Skandinavije, Velike Britanije, sjeverne Njemačke, koji neće voziti 1500 kilometara, nego će doći avionom, a za to treba moderna zračna luka koja već danas ima malo manje putnika nego zagrebačka i ima sjajan potencijal. To smo prepoznali kao jako važnu stvar i prvo kandidirali za europske fondove. I konačno, taj naš Pelješki most za koji treba novac. Trebat će nam novac i za sudjelovanje u njegovoj izgradnji, jer nećemo dobiti sve. Ako i kada dobijemo novac iz Europske unije, a vjerujem da hoćemo, opet će nam trebati šezdesetak milijuna eura koje ćemo pronaći. Našli bismo i više, međutim, prekidamo praksu pokretanja projekata za koje nije osiguran novac. Za ovo je osiguran novac. Za Pelješki most, kad bude osiguran novac, nadam se u najskorije vrijeme, onda ćemo to i obznaniti, a prije toga se se nećemo igrati s ljudskom pažnjom, strpljenjem i emocijama i obećavati stvari za koje nisam siguran da ih mogu napraviti“ kazao je.
Uz podsjećanje da sve dobre i napredne države imaju kvalitetnu, sposobnu i poštenu birokraciju, ma kako dosadna bila, predsjednik Vlade Zoran Milanović zaželio je da ovo ne bude zadnja investicija ACI-ja u sljedećoj godini.
Naglasivši sve veću važnost turizma i njegovog udjela u stabilnosti hrvatske platne bilance, zaželio je budućoj marini puno kvalitetnog rada, uspjeha i zarade.
|
