Ministarstvo financija preko OIB-a će uspoređivati podatke o računima u inozemstvu s prihodima koje su njihovi vlasnici prijavili u Hrvatskoj
Na bankovne račune u 19 zemalja svijeta Hrvati su “pospremili” oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi oko 22 milijuna eura.
Prvi su to podaci o štednji Hrvata u inozemstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inozemstvu, posebno s obzirom na to da bi se i u Hrvatskoj od sljedeće godine trebalo uvesti oporezivanje kamata na štednju.
Suzbijanje utaje
No, fiskalni učinak oporezivanja kamata u ovom je slučaju manje bitan: puno važnije od toga je da će na temelju tih podataka poreznici suzbijati utaju poreza i, sukladno dostupnim podacima, razrezivati porez koji netko mora uplatiti u državnu blagajnu.
Preliminarni podaci o štednji hrvatskih državljana u inozemstvu daleko su od konačnih. Naime, znatan dio zemalja Zagrebu još nije dostavio podatke o štednji naših sugrađana u njihovim bankama. Među njima je i Austrija, čiji je bankovni sustav Hrvatima dosad bio i najprivlačniji. K tome, nedostaju i podaci za Švicarsku i Lihtenštajn. Kada bi se u računicu uključile samo te tri zemlje, ukupni iznos depozita hrvatskih štediša u inozemstvu, tvrde upućeni, bio bi višestruko veći od spomenutih milijardu eura.
Ipak, i tih milijardu eura za poreznike je dobar početak. Neslužbeni podaci pokazuju da je hrvatskim štedišama u tih 19 zemalja najprivlačnija Italija. U bankovnom sustavu te zemlje, naime, završilo je 40 posto, ili oko 400 milijuna eura, od spomenutih milijardu eura. Može se pretpostaviti da se dobar dio tog novca odnosi na pomorce, posebno one s područja Istre i Kvarnera.
Njemačka na 2. mjestu
Slijedi Njemačka, u čijim se bankama nalazi nešto više od petine ili iznad 200 milijuna eura hrvatske štednje u inozemstvu koja je u ovom trenutku poznata hrvatskim financima. Po desetak posto te štednje slilo se i u banke u Luksemburgu i Švedskoj.
Ukupno gledano, hrvatska štednja samo u te četiri zemlje - Italiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Švedskoj - čini čak 85 posto ukupnih depozita hrvatskih državljana u inozemstvu, za koje u ovom trenutku znaju u Ministarstvu financija. Bankarski sustavi drugih zemalja, poput Slovenije, Belgije ili Velike Britanije, dosad su privukli samo manji dio hrvatskih ušteđevina - sve zajedno oko 15 posto zasad poznatog iznosa.
banka.hr
|
