Europska komisija objavila je jesenske prognoze što se tiče ekonomije te je na temelju podataka predvidjela pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao blago rasti za 0,2 posto.

Europska komisija povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2014. godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto. Što se tiče stope nezaposlenosti, objavili su da bi ona mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto. 

"Nakon šest godina recesije, očekuje se da će Hrvatska sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine", objavila je Europska komisija.

Veći deficit

Deficit bi ove godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto. Komisija navodi da su razlog za to niži prihodi od PDV-a, što se djelomično može objasniti slabom dinamikom porezne baze. Na rashodovnoj strani, stvari su uglavnom odvijaju prema planovima vlasti, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama. 

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.

Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa. Komisija također upozorava da u odnosu na ove projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanja strukturnih reformi.

Hrvatski javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a. Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.

Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto.

Potpuni priopćenje Europske komisije pročitajte ovdje.