Hrvatski je sabor izmijenio Zakon o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj švicarskog franka fiksira na 6,39 kuna na najdulje godinu dana, a prihvaćen je i Vladin amandman po kojem će se to odnositi na sve potrošačke kredite u francima, neovisno o iznosu i vrsti.

Zakon je prihvaćen s 85 glasova 'za', jednim 'protiv' i jednim 'suzdržanim'. U glasovanju nisu sudjelovali zastupnici HDZ-a, jer je predsjednik Sabora Josip Leko odbio njihov zahtjev da se Sabor prethodno izjasni o njihovu prijedlogu da se Vladu i HNB obveže da u roku od 90 dana s poslovnim bankama iznađu trajno rješenje za "švicarce", ali i korisnike kredita u eurima i drugim valutama.

Udruga Franak najavila je da odustaje od najavljenog prosvjeda nakon sastanka s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.

 

Voditeljica Udruge Franak Katarina Lucić rekla je da su od HNB-a dobili podatke koje su tražili i da će ih sada pomno proučiti.

 

"Tijekom dana analizirat će ih naši stručni timovi, a onda ćemo s priopćenjem izići u javnost", izjavila je Katarina Lucić.

Koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Jurica Dobrinić objasnio je da su to podaci vezani za pokrivenost izvora kredita u vrijeme kad su se davali.

Stav je HUB-a da je dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), izglasana danas u Hrvatskom saboru, kojom se fiksira tečaj švicarskog franka za kredite te olakšice šire na sve korisnike kredita u ovoj valuti, nije samo nezakonita već i socijalno neodgovorna mjera, navodi se u priopćenju Hrvatske udruge banaka u petak. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
 

"U ZPK-u prije ove dopune kamatna je stopa bila umanjena samo korisnicima stambenih kredita u CHF s promjenjivom kamatnom stopom što je mogla biti socijalna motivacija iznimne zakonske intervencije u privatne ugovorne odnose.

Ovakvoj dopuni ZPK kakva je prihvaćena danas nedostaje ikakva socijalna motivacija. ZPK sada donosi olakšice i korisnicima potrošačkih i svih drugih kredita, pa čak i onima koji su isplate primili ne u kunama već u švicarskim francima.

Ovakva primjena potpuno ignorira činjenicu da nisu svi korisnici kredita u švicarskim francima u jednakom položaju i da niti približno nisu svi ovim kreditima rješavali samo osnovna životna odnosno stambena pitanja.

U pomaganju socijalno ugroženima banke su itekako spremne sudjelovati, činile su to i do sada i čine i dalje. Banke su prve izvan državnog sektora pristale na otpis dugova ovršenim socijalno ugroženim korisnicima svojih usluga te i dalje žele zajedno s institucijama države raditi na primjeni rješenja koja ugroženim građanima olakšavaju život.

Današnja dopuna Zakona ništa od navedenog ne uzima u obzir te će na kraju najviše pogodovati jednoj trećini korisnika kredita u švicarskim francima čiji dug, prema podacima HNB-a, čini čak dvije trećine ukupnog zaduženja. Tako će se onima kojima je to najpotrebnije pomoći proporcionalno zapravo u najmanjoj mjeri.

Među onima koji od danas kroz tečaj fiksiran bitno ispod tržišnog dobivaju velike olakšice su brojni korisnici kredita koji su špekulirali na deviznom tržištu i zadužili se u CHF bez ikakve valutne klauzule ili su investirali u luksuzne proizvode ili su se zaduživali kao privatni investitori na tržištu nekretnina, kao i oni koji nisu bili paralelno izloženi i valutnom i kamatnom riziku.

Banke članice HUB-a su prije donošenja ove dopune ZPK iskazale jasnu spremnost preuzeti puni financijski teret zadnjeg povećanja tečaja švicarskog franka u razdoblju od tri do šest mjeseci, koji je razumno potrebno i dostatno razdoblje za definiranje dobro uravnoteženog i trajnog rješenja, a ne za jedno ad hoc i nezakonito rješenje kakva je ova dopuna ZPK.

Spremnost za preuzimanje tog tereta i pronalaženje zakonitog rješenja banke članice Hrvatske udruge banaka iskazuju i dalje, pri čemu smo mišljenja da je neodgovorno ne utvrditi najprije socijalne kriterije i bitno pomoći najugroženijima, jer se inače na tuđi teret jednako podupire svaki pojedinačni privatni interes.

Izražavamo iskrenu nadu da će barem trajno rješenje biti socijalno odgovorno i sporazumno, kao što je moglo biti i ovo.

Ovakva dopuna ZPK krši članak 50. Ustava Republike Hrvatske te su banke nedvojbeno ustavno ovlaštene tražiti naknadu štete na teret Republike Hrvatske. Ako bi do toga došlo Vlada RH bi naknadu štete mogla osigurati jedino iz Državnog proračuna, dakle na teret svih poreznih obveznika", stoji u priopćenju HUB-a.

Banka.hr