Razgovor o Dubrovačkim ljetnim igrama s fokusom na temu ovogodišnjeg programa, održan je sinoć, 7. ožujka u novoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu uz sudjelovanje umjetničkog vodstva Igara, više stručnjaka i studenata umjetničkih akademija i Filozofskog fakulteta. 

Da se radi o prvom razgovoru o Dubrovačkim ljetnim igrama u Zagrebu, ali nikako i posljednjem, spomenula je pomoćnica intendanta za dramski program Mani Gotovac, odmah na početku. Započeti u siječnju ove godine u Dubrovniku, razgovori će se održavati jedanput mjesečno i to jedan mjesec u Dubrovniku, drugi u Zagrebu. Nastavila je s kratkim predstavljanjem ovogodišnjeg programa Igara, najavljujući postavljanje „Elementarnih čestica“ Michela Houellebecqa, „Dubrovačku trilogiju“ prema Vojnoviću, „Ledeni mjesec“ Pascala Brucknera i druge programe.

- Pitanje publike nije samo pitanje za Dubrovnik. Tema publike u kazalištu aktualna je tema diljem Europe. Gdje je mlada publika i koji su to programi koji će mladu publiku dovesti na Ljetne igre? Igre, možda najmanje od svih imaju problem s publikom jer nigdje lokalna publika nije toliko vjerna i zainteresirana. No što je s mladima? Mislim da odgovor nude programi koji su jedna vrsta plesa po žici, koji su možda i rubni, koji privlače mlade, ali i dalje zadržavaju izvrsnost – osvrnula se Mani Gotovac na neizbježno pitanje mlade publike u kazalištima.

Mira Muhoberac, profesorica hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, baveći se u svojoj karijeri upravo ptanjem sinteze baštine i moderniteta, zamjećuje trend ruganja vlastitoj baštini i ističe da u pokušajima privlačenja novih publika ne smijemo dopustiti estradizaciju kulture, a ujedno je sugerirala da bi Igre trebale zatražiti upis na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Da repetitivnost naslova nije problem, istaknuo je kazališni redatelj Matko Sršen, smatrajući da je od toga puno važnije kako redatelji i glumački ansambli te tekstove iščitavaju. Smatra da uzrok tridesetogodišnjem padu u kvaliteti dramskog programa Igara leži u prestanku istraživanja – istraživanja što je u starome novo, otkrivanju igre, pa spomenuo Marina Tudiševića, dubrovačkog autora frančezarija s početka 18. stoljeća kao nepravedno zaboravljenog i nedovoljno istraženog autora. Smatrajući da upravo taj istraživački duh sadrži ovogodišnji dramski program, Mani Gotovac je napomenula da je sama činjenica da će se ovogodišnje uprizorenje „Dubrovačke trilogije“ baviti ljubavlju, odnosno ljubavnim odnosima u djelu, dovoljno istraživačka.

Govoreći afirmativno o odabranim naslovima dramskog programa Igara, pjesnik Dražen Katunarić, spomenuo je da svojim programom Dubrovnik reflektira cijelu Europu. U Europi ranjenoj događanjima u redakciji Charlija Hebdoa, postavljanje „Ledenog mjeseca“ Pascala Brucknera, djela koje govori o putovanju na Istok, je aktualno jer Europa nije riješila pitanje Istoka, odnosno svog odnosa prema useljenicima. Na istom tragu je Michel Houellebecq, možda najaktualniji pisac današnjice, dok se njegove „Elementarne čestice“, koje ovo ljeto postavljaju i Dubrovačke ljetne igre, s velikim uspjehom igraju u Parizu, Avignonu i diljem Europe. To je potvrdila i Mani Gotovac,  napominjući da ona Dubrovnik vidi kao središte Europe i da je točno da program tematizira europski aktualna pitanja.

Dr. sc. Morana Čale, profesorica talijanske književnosti na Filozofskom fakultetu, osvrnula se na nedostatak strateških dokumenata kad je o Igrama riječ. Strateški voditi i planirati Igre teško je u situaciji u kojoj se umjetničko vodstvo imenuje na svega dvije godine i to neposredno prije otvaranja Igara pa je program potrebno složiti i dogovoriti u svega nekoliko mjeseci. Umjetničko vodstvo bi se trebalo imenovati temeljem natječaja, na mandat od četiri godine i to dvije godine prije preuzimanja dužnosti, složili su se okupljeni.

Osim što će se ovakvi razgovori nastaviti mjesečno održavati sve do otvaranja Igara, tijekom trajanja festivala razgovori će se voditi nakon svakog koncerta i svake predstave, s umjetnicima, publikom i svima zainteresiranima za sudjelovanje, najavilo je umjetničko vodstvo Igara.

U razgovoru su uz studente sudjelovali intendant Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk, njegova pomoćnica za dramski program Mani Gotovac, pomoćnik za glazbeni program Mladen Janjanin, potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, ravnatelj kazališta Gavella Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština, dr.sc. Morana Čale, prof. Mira Muhoberac, Vesna Muhoberac, profesor i redatelj Matko Sršen, mr.sc. Maja Nodari, pjesnik Dražen Katunarić, glumac Siniša Ružić, kazališni kritičar Jovica Popović i drugi.