Administrativna pitanja s kojim se naši pomorci svakodnevno bore, čini se, dobili su još jedan nastavak. Naime, iz dana u dan povećava se broj pomoraca koji dolaze sa zamolbom da im pomognemo objasniti promjene koje su nedavno nastale, a tiču se pitanja prijave na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti nakon iskrcaja s broda, kao i pitanja produženog mirovinskog osiguranja za vrijeme provedeno izvan ukrcaja na brodu.
Iako su to dosada uredno radile, čini se da lučke kapetanije to više ne rade, već su pomorci dužni osobno obaviti takve prijave i odjave.
Potaknuta upravo sve većim brojem upita naših pomoraca, ponovno smo se zaputili u HZMO, HZZO kao i u Lučku kapetaniju Split, kako bi locirali problem i pokušali sugestijama ovih triju institucija pronaći adekvatnu ideju za rješenje ovog problema.
Prolazeći kroz sve tri gore navedene institucije locirali smo osnovni problem: „začarani krug" iz kojeg je teško izaći jer zastoj u jednoj od institucija prilikom rješavanja pojedinačnog slučaja člana posade, automatski postaje problem svake sljedeće institucije. Na kraju svega ispašta pomorac, koji se nerijetko nađe u pravnom vakuumu gdje nije u mogućnosti realizirati svoja prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a sve radi administrativne inertnosti jedne od gore navedenih institucija.
Sustav razmjene podataka između lučkih kapetanija, HZMO-a i HZZO- između kojih je neophodno redovito i kontinuirano razmjenjivati podatke o pomorcima u međunarodnoj plovidbi potrebne radi utvrđivanja svojstva osiguranika, a time i pripadajućih obveza doprinosa- ne omogućuje da kao dosada, nakon iskrcaja pomorca Lučka kapetanija direktno dostavi nadležnoj službi HZZO-a prijavu člana posade broda na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti.
U praksi, to su sada pomorci dužni sami napraviti, usprkos činjenici kako Pravilnik („Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (NN 54/13)" ) koji je još uvijek na snazi u svojem članku 30. jasno propisuje kako je to dužna činiti nadležna lučka kapetanija;
Članak 30.
(1) Nadležna lučka kapetanija će nakon iskrcaja člana posade, na njegovo traženje, dostaviti nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zahtjev za priznanje svojstva osiguranika po osnovi produženog osiguranja.
(2) Nadležna lučka kapetanija će nakon iskrcaja člana posade, na njegovo traženje, u roku trideset dana od dana iskrcaja, dostaviti nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prijavu člana posade na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti.
(3) Istovremeno s prijavom iz stavka 2. ovog članka nadležna lučka kapetanija će na traženje člana posade nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dostaviti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje po novoj osnovi za članove njegove obitelji kojima je osiguranje prestalo s danom iskrcaja člana posade.
(4) Zahtjev odnosno prijavu iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka potpisuje član posade.
Lučke kapetanije to su i dalje donedavno radile, no, kako smo iz razgovora s djelatnicima saznali, njihov program za obradu podataka pomoraca jednostavno im više ne pruža opciju da prijave člana posade broda na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti.
Dakle, usprkos postojanju važećeg Pravilnika koji im nalaže da takvu prijavu na zahtjev pomorca naprave ( kao i dosada), lučke kapetanije to jednostavno nisu u mogućnosti u praksi i provesti jer im kompjutorski sistem za razmjenu podatka s kojim su umreženi s HZZO-om i HZMO-om to ne omogućuje. Postavlja se pitanje temeljem kojeg pravnog akta, pored važećeg Pravilnika, lučke kapetanije to više ne obavljaju, već pomorce šalju da sami vrše prijavu na HZZO?
Dakako, tu se sada javlja novi problem a to je da HZZO nije u mogućnosti prijaviti pomorca na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti, dokle god iz sustava HZMO nije vidljivo da pomorac, budući da je iskrcan, nije više u radnom odnosu.
HZMO to ne može zavesti u sustavu sve dok od lučke kapetanije ne dobije zahtjev za odjavu.
Lučka kapetanija pak, ukoliko se pomorac zapošljava preko posrednika, čeka posrednika da dostavi podatke o iskrcaju, te nakon toga ima pravo još 30 dana za obradu podataka i slanje zahtjeva za odjavu.
Jasno je zašto nezadovoljstvo pomoraca ovolikom količinom bespotrebne administracije sve više raste. Valjalo bi zakonodavcu ukazati na komplikacije a s kojima se prilikom svakog ukrcaja/ iskrcaja pomorci susreću. Cjelokupni sistem prijave i odjave trebalo bi redizajnirati na način da se pomorcima koji su voljni i željni uredno podmirivati svoje obveze pojednostavni postupak prijava i odjava, budući da su zbog same prirode posla kojom se bave, oni naspram mirovinskog i zdravstvenog osiguranja nalaze u nejednakoj poziciji u odnosu na ostale rezidente RH.
Pitanje prijave člana posade broda na zdravstveno osiguranje po osnovi privremene nezaposlenosti, moglo bi se, prema mišljenju pojedinaca iz kapetanije s kojima smo razgovarali, riješiti na način da lučke kapetanije (kao i prije) prijavljuju pomorce automatski prilikom iskrcaja – te da automatski budu svrstani u kategoriju osiguranika po osnovi privremene nezaposlenosti (budući da je takvih pomoraca daleko veći broj), a oni koji ne žele biti osigurani po toj osnovi, trebali bi se sami odjaviti (budući da je njih manjina).
Nadalje, HZZO-u bi dovoljan dokaz trebala biti pomorska knjižica iz koje je jasno vidljivo kako je radni odnos pomorca prekinut, te samim time on ima pravo biti osiguran po osnovi privremene nezaposlenosti, a ne dopustiti da dođe u situaciju da u određenom periodu uopće ne bude pokriven zdravstvenim osiguranjem zbog inertnosti lučkih kapetanija i HZMO-a da podatak u iskrcaju i promjeni statusa osiguranika u sustavu na vrijeme provedu.
Trebalo bi, stoga, donijeti odluku ili uredbu na razini HZZO-a a koja bi bila obvezujuća za sve referente koji obrađuju ove podatke, a kojim bi podatci iz pomorske knjižice bili dovoljni da se njegov status u zdravstvenom osiguranju riješi.
Zaključak jest da je ovo sustavni problem kojeg treba postepeno rješavati na način da se postupak prijave i odjave na osiguranja za pomorce pojednostavni.
Valjalo bi na ovakve propuste upozoriti nadležno ministarstvo, i to prije nego bude donesen novi Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.
www.sph.hr