Istraživanje Ifo instituta pokazuje da se gospodarska klima znatno poboljšala u Europi, osobito u istočnoj gdje je indeks porastao za gotovo 20 bodova, što je najviša razina u posljednjih osam godina 

Među zemljama istočne Europe Hrvatska se ističe negativnim ocjenama o stanju gospodarstva, prema Institutu za ekonomska istraživanja iz Münchena (Ifo institut).
 
 

Od zemalja ovog područja (članice EU plus Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija), Hrvatska ima najlošiju ocjenu trenutnog stanja u zemlji (uz BiH i Srbiju) i daleko je ispod prosjeka zemalja ovog područja, objavio je HGK.
 
 

Kao najznačajniji ekonomski problemi u Hrvatskoj se apostrofiraju nezaposlenost i manjak povjerenja u ekonomsku politiku Vlade.
 
 

"Utješno je da se prepoznaju naznake oporavka gospodarstva u idućim mjesecima te se očekuje blagi gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine od 0,4%, što je najniža očekivana stopa rasta među 35 promatranih zemalja Europe, ukoliko izuzmemo Cipar, za kojega je prognoza negativna“, kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Ifo institut od 1981. kvartalno provodi anketu (The World Economic Survey - WES) u stotinjak zemalja, s pitanjima  u vezi sa stanjem i procjenom razvoja gospodarskog ciklusa te aktualnim gospodarskim temama, a aktualni rezulatiti su iz  istraživanja koje je provedeno u travnju ove godine.   
 
 

Ifo indeks za svjetsko gospodarstvo (ocjene trenutnog stanja u odnosu na prošlu godinu te prognoze za razdoblje nakon šest mjeseci), u drugom je kvartalu ove godine porastao do 99,5 bodova s 95,9 bodova iz prethodnoga kvartala.
 
 

Ocjene pokazuju da se gospodarska klima znatno poboljšala u Europi, osobito u njenu istočnom dijelu, gdje je indeks porastao za gotovo 20 bodova do najviše razine u posljednjih osam godina.
 
 

U Aziji je ostvaren samo blaži napredak koji je vratio kretanja na razinu dugoročnog prosjeka, dok je u Sjevernoj Americi indikator gospodarske klime pao za gotovo deset bodova, ali je ostao znatno iznad dugoročnog prosjeka.
 
 

Najpesimističnije ocjene ostale su na prostoru Bliskog istoka i Latinske Amerike, gdje je indeks nastavio padati do najniže razine u posljednjih šest godina.
 
 

Prema procjenama stručnjaka ankete WES, na području Europe i SAD-a očekuje se ubrzanje gospodarskog rasta na 1,7% odnosno 2,7%. S druge strane, za područje Latinske Amerike i Azije očekuje se usporenje do 1,3% odnosno 3,6%, dok se za Rusiju i Ukrajinu predviđa duboka recesija.
 
 

Indeks agregiran na razinu cijelog svijeta predviđa ubrzanje rasta na 2,3% i to na temelju niskih cijena nafte (s redistribucijom dohotka od zemalja proizvođača prema zemljama uvoznicama nafte) te ekspanzivne monetarne politike koja je aktualna u većem dijelu svijeta (Europi, Japanu, ekonomijama u nastanku ...).
 
 

U Europi je značajan utjecaj deprecijacije eura prema dolaru, koja donosi jačanje njene cjenovne konkurentnosti te potencira rast izvoza.
 
 

Općenita je ocjena da inflacijska očekivanja ostaju niska (osobito u Europi), a najbitnijim ekonomskim problemima smatraju se nezaposlenost i manjak povjerenja u ekonomsku politiku vlade.

Banka.hr