|
|
|
Zanimljivosti | 04.04.2016. |
| Za branje šparoga potrebna je dozvola, koliko košta |
|
|
|
|
|
Travanje je svakako vrijeme je šparoga.... Međutim, malo je poznato da je za branje te samonikle biljke potrebna – dozvola. Dozvola za dan branja šparoga stoji 10 kuna, vikend-dozvola 20, tjedna 70, a mjesečna 150 kuna.
Naime, dozvole za branje šparoga i ostalih nedrvnih proizvoda mogu se ishoditi u svakoj šumariji u sklopu Hrvatskih šuma, i to za branje u šumama koje su u državnom vlasništvu države.
– Prema cjeniku Hrvatskih šuma stručak šparoga broji 40 komada, po cijeni od 3 kn. Potrebno je napomenuti da se nakon ishođenja dozvole može sakupiti do 2 kg šparoga dnevno bez dodatnih naknada ako se radi o branju za osobne potrebe. Kada se šparoge beru u komercijalne svrhe, tada se uz naknadu za dozvolu naplaćuje i naknada po ubranoj količini koja iznosi 3 kune + PDV po stručku koji broji 40 šparoga, odnosno otprilike 0,12 kg. Važno je napomenuti da se za ubrane količine izdaje popratnica za nedrvne šumske proizvode, odnosno dokument o porijeklu robe – ističe Ana Juričić Musa iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.
Naziv biljke potječe od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Šparoga se nekoć smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana diljem svijeta. Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega liječnika grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
U 19. stoljeću šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Munchena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U suvremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, rabi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja. Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim tvarima i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spravljati na mali milijun načina. Od njih možemo dobiti izvrsne juhe, sitne delicije, jela s mesom i ribom, omlete, nabujke, salate...
|
|
| NAJČITANIJE (7 dana) |
|
| | |
|
|
