Kardinal Alojzije Stepinac nije imao pošteno suđenje i presuda iz 1946. u cijelosti se poništava. Odlučilo je tako tročlano izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić. 

Turudić je kazao da presuda montiranog političkog suđenja Stepincu, među ostalim, krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države. Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenja da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke dijelove zapisnika sa suđenje iz kojega, primjerice, proizlazi da su uglavnom provođeni dokazi kojima "instruirani svjedoci tužiteljstva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće nego komunistički tužitelj Jakov Blažević".

"Presuda jedino u odnosu na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivnji ni u odluci o krivnji niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako općeniti navodi optužnice...", kazao je Turudić dodajući da je cilj bila "osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve".
 

"Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tijekom suđenja pa što sam trebao učiniti?. Otići u šumu ili pobjeći u London. On se odlučio ostati sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugosvalenske monarhističke diktature i za vrijeme Titove komunističke diktature", rekao je sudac. Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želio učiniti pristajući jedino na obnovu postupka pred neovisnim sudom ili poništenje presude. "Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od strane hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za povijest hrvatskog naroda", zaključio je Turudić.

 

Posjetimo, kardinal Stepinac 1946., na montiranom političkom suđenju, osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Rasprava, koju je tražila kardinalova obitelj, trajala je desetak minuta i bila je zatvorena je za javnost. Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
 

Izvor: HRT