U Srebrenom je završnim raspravama i usvajanjem zaključaka uspješno zaključen skup Adriatic Wood Days. Radi se o međunarodno priznatom eventu koji je uključivao održavanje četiri tematske konferencije, koje su se pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović održale od 2 do 5. listopada u Dubrovniku. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, ujedno i izaslanik Predsjednice, naglasio je važnost integracije i povezivanja drvne industrije s rastućim investicijama u prosperitetnom sektoru hotelijerstva, budući da se u Hrvatskoj odvija snažan investicijski ciklus u turizmu. Glavnina sudionika je ocijenila da je to velika prilika za proizvođače namještaja i dobavljače drugih kvalitetnih proizvoda iz drvoprerađivačkog sektora, kojima je prigovorena slaba prodornost i nedovoljno uočljiv marketing.
Tijekom četiri dana u radu AWD-a sudjelovalo je preko 250 stručnjaka iz različitih sektora i podsektora, uključujudi vodede akademske i R&D stručnjake iz Njemačke, Italije i Austrije te brojne investitore iz drugih EU zemalja te iz Turske. AWD su ocijenjeni visokom ocjenom od strane sudionika i nadležnih institucija, a osim desetina stručnih prezentacija i raznovrsnih panel rasprava, ostvareni su mnogobrojni B2B sastanci, što dubrovačkom skupu daje poseban značaj u kontekstu jačanja pozicija i bolje vidljivosti prerade drva i šumarstva u zemljama JIE.
Najnoviji trendovi u opremanju i dizajnu hotelskih interijera te novosti na polju upotrebe drva u graditeljstvu bile su glavne teme uvodne konferencije, o čemu su istaknuti međunarodni predavači dali stručan pregled sektorskih prilika. Domadi proizvođači namještaja kaskaju za svjetskim trendovima i nisu dovoljno prepoznati na tržištu, naglasile su renomirane arhitektice i dizajnerice, sestre Galovid, koje imaju referentnu listu projekata na Jadranu i u Europi, među kojima je i splitski hotel Radisson Blu. Na kraju prvog dana zaključeno je da su hrvatski proizvođači namještaja na domadem tržištu slabo cijenjeni, nedovoljno marketinški aktivni, a cjelokupni drvoprerađivački sektor ima velikih problema s edukacijom i motivacijom kadrova kojima sektor nije dovoljno atraktivan.
Najbolji primjer zapažene uporabe drva u graditeljstvu svakako može biti Austrija, istaknuo je svjetski renomirani arhitekt Werner Nussmueller, koji je istaknuo da su Austrijanci nakon 20 godina uspjeli u svojoj nacionalnoj kampanji promocije drva, jer se danas čak 27 posto kuda i objekata gradi od drva, dok je to početkom devedesetih bilo tek 3 posto. Austrija bez mora ostvaruje skoro dvostruko vedi prihod od turizma, što otvara prostor za uporabu drva koje je sve prisutnije u obnovi starih zgrada i objekata javne namjene.
Drugi dan AWD-a obilježile su teme trgovine drvom i marketinga šumskih i drvnih proizvoda te isplativosti investicija u proizvodnju peleta i kogeneracija. Brendiranje i certificiranje drvnih proizvoda jedna je od ključnih aktivnosti za zauzimanje sigurnijih tržišnih pozicija nakon relativno nestabilnih godina. Potražnja za drvnim sortimentima bukve i mekog drva je u porastu, što u nekim zemljama utječe i na blagi porast njihovih cijena. U središtu rasprave bio je dokument Europske komisije o kaskadnoj uporabi drva i mogudi scenariji razvoja drvoprerađivačke industrije koji mora voditi računa o novoj zaposlenosti, niskougljičnim učincima i ponovnoj uporabi drva, odnosno produženju životnog vijeka.
Proizvodnja električne energije iz biomase i drva je u velikom porastu, posebice u Hrvatskoj, ali ubudude se treba poticati i proizvodnja toplinske energije, što de dovesti do uravnoteženja i vede učinkovitosti mnogobrojnih kogeneracija koje su u fazi intenzivne gradnje. Domade politike, koje snažno utječu na energetske kvote na poticaje i udjele u OIE, ocijenjene su kao loše i netransparentne. Kao apsurdni primjeri navode se slučajevi grijanja novih javnih zgrada na fosilna goriva, što svakako nije u skladu s europskim energetskim, klimatskim i okolišnim ciljevima.
Mnogobrojni komentari, prijedlozi i primjedbe sudionika uključeni su u zaključke i preporuke, koje de se uputiti nadležnim EU institucijama, tvrtkama i europskim strukovnim asocijacijama. Generalni stav stručnjaka je da šumu i drvo treba bolje i odgovornije tretirati te kroz europske i nacionalne strategije postidi multiplikaciju vrijednosti drvne sirovine.
Za jačanje konkurentnosti drvnih proizvoda u regiji JIE neizbježno je brendiranje i stvaranje regionalne prepoznatljivosti i brendiranja. Nositelji razvoja i progresa u sektoru trebaju biti kvalitetni, obrazovani i stručni kadrovi, koji de uz pomod EU partnera izgraditi dodatne projektne kapacitete i odgovoriti na sve zahtjevnije izazove s globalnog tržišta.
AWD je također predstavio najbolje europske prakse u području istraživanja i razvoja koje su izložili stručnjaci s njemačkog Steinbeis instituta Tübingen te projekt menadžeri iz talijanskog Polo Technologico Pordenone. AWD je iznjedrio nekoliko konkretnih projektnih prijedloga i otvorene su mogudnosti zainteresiranim sudionicima za intenzivniju suradnju na europskim projektima, posebice oko održive uporabe drvenih ploča, oporabe paleta i korištenog drvenog ambalažnog materijala te vedeg udjela recikliranja drva.
Predvodnik u povlačenju europskog novca svakako je Slovenski drvni klaster, koji je sudjelovao u više od 50 nacionalnih i europskih projekata, stoga Bernard Likar, projektni menager, smatra da de narednih godina povlačenje EU sredstava biti još intenzivnije, za što treba dodatno obučiti stručnjake i pripremiti dobre projektne prijedloge.