U našim se medijima ponovno aktualiziralo pitanje nejednakih, odnosno lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno. Pakiranje je isto, no zašto onda i dalje osjećamo razliku u kvaliteti deterdženta, sredstava za čišćenje, čokoladnih namaza i drugih proizvoda široke potrošnje?
„Svaki svoj istup u Europskom parlamentu započinjem sa željom da se uklone sve razlike između eurozone i „ne-eurozone“, Schengena i „ne-Schengena“, ali i razlike između Istoka i Zapada - tu prije svega mislim na političke razlike. No slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i okusu proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego želja da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde, te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi“, kaže Dubravka Šuica.
Zastupnica Dubravka Šuica o ovoj problematici u više je navrata obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja, upitavši Europsku komisiju prati li stanje i poduzima li radnje kako bi se uveo red na jedinstvenom tržištu, te kako bi se smanjila očita diskriminacija građana istočnoeuropskih zemalja. „Iako Komisija navodi da 'može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama', ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača“, objasnila je zastupnica i pozdravila sve aktivnosti koje će razriješiti dvojbe i dileme oko različitih sastojaka na istočno m i zapadnom tržištu.
Zastupnica je dva puta pokrenula i inicijativu tzv. pisane izjave, na temelju članka 136. Poslovnika Europskog parlamenta, o razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju na istočnim i zapadnim tržištima EU-a, jer, naglašava, „moramo djelovati na sve moguće načine kako bismo ukazali Komisiji i zakonodavcima na ovu nedopustivu praksu. Također ću se boriti za to da ova točka ponovno dođe na dnevni red Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane“, izjavila je zastupnica.
U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“.
„Pregovaramo o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a nismo uskladili niti svoje vlastito unutarnje tržište kako bismo zaštitili sve svoje potrošače. Ovo je problem o kojem se dugo govori ali se premalo poduzima. Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde", zaključila je zastupnica.