Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio je danas  12. po redu međunarodnu konferenciju  Forum 2017, pod nazivom „Jadransko-mediteranska suradnja i sigurnost u jugoistočnoj Europi“.

Na početku svog govora predsjednik Vlade Plenković je istaknuo kako je cijela politika susjedstva svojevrstan test naših vrijednosti i opredjeljenja za funkcioniranje međunarodnoga prava, za kredibilitet naše vanjske politike, politike proširenja i politike uspostavljanja odnosa s drugim zemljama koji će regulirati ne samo politički dijalog, gospodarske i trgovinske veze, nego i rješavati brojna otvorena pitanja.

 
Također je naglasio kako su današnje prijetnje u odnosu na otprije 10 ili 15 godina puno izraženije kada je riječ o terorizmu, migracijama, ekstremizmu, organiziranom kriminalu, hibridnom ratovanju, otvorenim ratnim sukobima i trendovima koji upućuju na niz zamrznutih konflikata u zemljama oko Europske unije.

 
,,Posebna se pozornost mora obratiti na terorističke napade unutar članica Europske unije, ne samo od terorista izvana, već od onih koji su unutar Unije, kod kojih je došlo do radikalizacije i djelovanja koje je nerijetko nepredvidivo, izolirano i zahtijeva puno snažniji i čvršći odgovor svih nadležnih službi i suradnju država'', rekao je predsjednik Vlade.

 
Dodao je da i na jugoistoku Europe postoji pitanje stranih boraca - onih koji su odlazili proteklih godina u ratove na Bliski istok, vratili se i predstavljaju potencijalnu latentnu opasnost za sigurnost građana.

 
,,Stoga su razmjene informacija i kvalitetna umreženost svih službi jedan od načina kako da izbjegnemo nove rizike i nove ugroze'', pojasnio je Plenković.

 
Govoreći o migracijskoj i izbjegličkoj krizi, predsjednik Vlade Plenković kazao je kako je i dalje aktivna srednjemediteranska ruta pri čemu su Malta i Italija puno izloženije migracijskom pritisku. Naglasio je kako se primjenom načela solidarnosti koja uvažava ekonomsku snagu i dosadašnji priljev migranata, na razini Unije treba pronaći pravičan način da se umjereno zajednički podnese teret krize.
 

''Mjere koje poduzimamo, a one se prije svega tiču snažnije kontrole vanjskih granica, trebaju biti učinjene na način da imamo pouzdane podatke o ulasku i izlasku ljudi, kao i da ne ugrožava normalan protok ljudi preko granice. Rješenja koja je Hrvatska našla s Mađarskom i Slovenijom su putokaz kako omogućiti sigurnost, ali i zaštititi gospodarske interese zemlje'', ocijenio je Plenković.
 

Govoreći o širem europskom kontekstu, predsjednik Vlade se osvrnuo i na budućnost Europske unije nakon negativnog referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini, istaknuvši kako se u svijetlu 60. obljetnice Rimskih ugovora nastoji udahnuti novi polet u europski projekt.

 
''Moramo učiniti dodatne napore kako bismo jačali demokratski legitimitet europskih institucija'', poručio je Plenković, dodavši kako je nužno ukazivati na koristi od zajedničkih politika i redistribucijske snage europskoga proračuna koja je puno veća nego što se to na prvi pogled čini.
 

Plenković je istaknuo kako smo nakon 20 godina rasprave, ove godine doživjeli da je Europska komisija odobrila projekt izgradnje Pelješkoga mosta – velikog i jedinstvenog infrastrukturnog projekta koji će povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

 
,,Takvi simbolički projekti najbolje mogu utjeloviti koristi i prednosti članstva u EU. Naravno da ćemo na europskoj razini nastaviti jačati našu globalnu ulogu pa je i naš Forum doprinos toj raspravi'', rekao je Plenković.
 

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na skori sastanak Berlinskoga procesa u Trstu, naglasivši da je ono što se radi u okviru Berlinskog procesa najbolji način da se gospodarskim povezivanjem, infrastrukturnim projektima i energetskom suradnjom kompenzira određena sporost u samoj dinamici institucionalnog približavanja zemalja jugoistoka Europe prema Europskoj uniji.

 
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što je Slovenija nakon Hrvatske preuzela predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi.

 
,,Naša politika je politika kontinuiteta, otvorene potpore, uz ispunjavanje kriterija i nastojanja da budemo onaj glas, onaj odvjetnik koji točno zna kako je biti u položaju zemlje koja se trudi ostvariti strateške ciljeve, a ti procesi ne idu uvijek očekivanom brzinom. S takvim iskustvom i kvalitetnim dijalogom koji vodimo s našim susjedima, Hrvatska će sigurno biti jedna od zemalja predvodnica podcrtavanja ambicija europskoga ujedinjenja i proširenja'', zaključio je Plenković.