Dvodnevni međunarodni znanstveni skup „Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena“ nastavljen je u petak, 20. listopada u hotelu „Astarea“ u Mlinima. Drugog dana skupa predstavljeno je preostalih šest izlaganja: „'Gol i oboružan u Kristu' (Vita Hilar. 2,7): askeza, čudesa i egzorcizmi u Jeronomovu Životu sv. Hilariona“ (Roberta Franchi, Budimpešta, Mađarska), „Retoričke figure u Epilogu Života sv. Hilariona i druga dva Jeronimova životopisa svetaca“ (Basyli Degorski, Rim, Italija), „Hilarion na Siciliji“ (Benedetto Clausi, Calabria, Italija), „Legenda o svetom Hilarionu u starijoj hrvatskoj književnosti“ (Vesna Stipčević Badurina, Zagreb, Hrvatska), „Kult sv. Ilara na dubrovačkom području“ (Vinicije Lupis, Dubrovnik, Hrvatska) i „Legende o sv. Ilaru u usmenoj tradiciji“ (Jelena Obradović Mojaš, Dubrovnik, Hrvatska). Kako neki od znanstvenika nisu mogli nazočiti skupu njihovi radovi su pročitani ili su ih oni sami predstavili putem video snimke.

U izjavi po završetku skupa predsjednik Organizacijskog odbora dr. don Ivan Bodrožić je kazao: „Zadovoljan sam da se ovaj skup održao i da smo mogli na znanstvenoj razini obraditi povijesne okolnosti i sam život sv. Hilariona (Ilara), a onda i njegov utjecaj koji se kasnije kroz stoljeća širio putem legendi, štovanja, prisutnosti bilo u tekstovima bilo u pučkoj predaji. Tako da mislim da je ovo bila jedna vrijedna stvar u koju smo uložili i snage i truda. Pozvali smo također stručnjake izvana koji su nam mogli dati prave osvrte na sam svečev život te smo mogli produbiti ovu tematiku.“

Dodao je i kako ovakvi znanstveni susreti možda više zanimaju krug znanstvenika koji se time bavi, ali mogu također biti poticajni i za župu i pastoral u župi kroz nove ideje na ovom tragu. „Ono što dođe kao znanstvena informacija, kao znanstveno istraživanje pomaže nam da dođemo i do jasnijih spoznaja i motivacija koje je mogao imati sv. Ilar u svom životu. On je opisan u jednom hagiografskom ruhu, potom su nastale kroz vrijeme mnoge legende, ali znanost pomaže da dođemo do onih informacija o uporištu koje je on imao, a to je uporište u vjeri koja ga je nadahnjivala da živi dosljednim, neporočnim, čistim životom, i da tako bude primjer za druge. To može biti poticaj i u našim vremenima, koja su pomalo vremena vraćanja poganizacije bilo na tih bilo na otvoren način, jer je Hilarion bio, kao što je istaknuto u više predavanja, važan pojedinac koji se odazvao Kristovom pozivu, svjedočio i pomagao Crkvi četvrtog stoljeća koja je bila dobila slobodu da nadiđe poganstvo i poganske tradicije. Također i da bude poticaj kršćanima da ne žive mlako, dvolično i na način nedostojan Evanđelja.“

U pauzama sesija i na kraju skupa sudionici su imali prigodu postavljati pitanja i izmijeniti mišljenja, a posjetit će i špilju Šipun uz koju se veže legenda da je u njoj živio zmaj kojeg je ubio sv. Ilar. Najavljeno je i kako se planira izdavanje zbornika radova s ovoga skupa.

Sveti Hilarion (Ilar) iz Gaze živio je krajem trećeg i u većem dijelu četvrtog stoljeća. S petnaest godina otišao je živjeti u pustinju, ali je više puta mijenjao mjesto gdje je boravio jer su ga ljudi tražili kako bi im pomagao u njihovim poteškoćama i bolestima. Bio je učenik sv. Antuna Pustinjaka i stalno je težio povratku pustinjačkom načinu života. Na područje Cavtata i Župe dubrovačke došao je u starijoj životnoj dobi te se predaja o njegovom boravku i onom što je učinio čuva u narodu. O njemu se najviše zna iz djela sv. Jeronima „Vita Hilarionis“.

Dvodnevni znanstveni skup „Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena“ s trinaest stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske i Italije održan je u vremenu trodnevne priprave za proslavu sv. Ilara u Mlinima 21. listopada. Na skupu je sudjelovao i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a pozdrav je uputio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić. Skup je organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, a suorganizator je bila župa sv. Ilara Mlini.

Angelina Tadić