Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana. Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika te ostaje u moru stotinama godina. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju.

„Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana“, naglasila je u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Iako je Albanija potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, količina albanskog otpada se ne smanjuje i u sve većoj mjeri nanosi štetu hrvatskoj obali, stanovnicima te morskoj flori i fauni. Europska komisija trebala bi podupirati potpunu provedbu regionalnog plana protiv morskog otpada iz te Konvencije, u koju su uključene mjere gospodarenja otpadom, a države kandidati za EU imaju obvezu postupno prenositi i provoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se olakšalo njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19., previđeno je smanjenje količine novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad.