Diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovniku u utorak popodne prosvjedovali su zaposleni u dječjim vrtićima odlučivši tako reći "ne" ukidanju odredaba Državnog pedagoškog standarda.   Mirne prosvjede organizirali su udruge Krijesnice iz Čakovca, dubrovačke Verižice, udruzi kojoj je sjedište u Župi dubrovačkoj,  Terina iz Vukovara, Udruga odgajatelja dječjih vrtića iz Zagreba, riječka udruga SIDRO te više sindikata iz područja odgoja i obrazovanja.

Naime, izmjenama Zakona o predškolskom odgoju, mogao bi biti povećan obuhvat djece rane i predškolske dobi jer se predlaže da tzv. Predškola počinje već od treće djetetove godine, dok će sve jedinice lokalne samouprave biti obvezne organizirati vrtić ili se suogranizirati sa susjednim jedinicama. Isto tako, novim zakonskim će biti omogućeno da s djecom, umjesto odgojitelja, može raditi i učitelj, dok će se ravnatelji birati na mandat od pet godina i obvezno će morati imati visoku stručnu spremu, a djeca s teškoćama u razvoju moći će dobiti pomoćnika. To su neke od novosti predviđene izmjenom Zakona koji je već prošao prvo čitanje u Saboru, a radi se o prvim konkretnijim izmjenama u sustavu predškolskog odgoja nakon donošenja prvotnog zakona 1997. godine.

Prigovore na neke stavke, Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila je Udruga odgojitelja Sidro iz koje su poručili kako udruge i sindikati zaposlenih u vrtićima neće dopustiti da predložene zakonske izmjene uruše cijeli predškolski sustav najavljenim povećanjem broja vrtićke djece bez dodatnih ulaganja države.

Zahtjeve Udruge Sidro podržale su i članice Udruge odgajatelja predškolske djece Verežice koja okuplja djelatnice vrtića s juga Hrvatske. Ističući kako svi zajedno pokušavaju raditi na poboljšanju uvjeta rada u hrvatskim vrtićima, u prvom redu u interesu djece, aktivna članica dubrovačkih Verežica Evgenija Matović, inače odgajateljica savjetnica u Dječjem vrtiću Dubrovnik je kazala: 

- Smatramo kako je jako bitno da povećani broj djece prati povećanje smještajnih kapaciteta i novih stručnih kadrova, jer ako ne bude tako situacija u većini hrvatskih vrtića mogla bi postati nepodnošljiva.  Nama je drago što se donosi novi zakon, ali želimo da on bude postavljen na pravim temeljima uz poštivanje struke, a ne da samo „prođe“ u Saboru jer bi se iz toga onda mogli izroditi neki drugi problemi. – kazala je Evgenija Matović.

Nadalje je naglasila kako je situacija u dubrovačkim vrtićima trenutno na jako zavodoljavajućoj razini, „gotovo najbolja do sada“, te da veliko razumijevanje imaju od gradonačelnika Mata Frankovića i resornog pročelnika Điva Brčića.

- Za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske sa sigurnošću mogu reći da se u Dubrovniku u ovom trenutku jako poštiva struka i imamo razumijevanje aktualne gradske uprave. No uprave se mijenjaju i mi ne znamo što nosi budućnost, pa nam je zato bitno da se upravo novim zakonskim odredbama riješe i odrede jasni standardi koji bi se trebali poštivati u svim vrtićima. Stvari gledamo globalno i stalo nam je da i druge kolegice diljem Hrvatske rade u dobrim uvjetima kao i mi u Dubrovniku, gdje je dosta stvari u vrtićima Dubrovnik i Pčelica dobro posloženo i nemamo većih problema. Jasno je da se i u Dubrovniku može bolje pa tome i stremimo. Cilj nam je doseći europske standarde prema kojima na jednu odgajateljicu skrbi za 6 do 8 djece, a sada smo, osim u vrijeme ručka, uglavnom same u grupi s djecom. No i to je puno bolje nego u nekim drugim vrtićama, gdje primjerice ravnateljica radi na pola radnog vremena a drugi dio je odgajateljica. I dok mi u Dječjim vrtićima Dubrovnik imamo dva stručna tima koji čine pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i zdravstveni voditelj, drugi to nemaju. U Dubrovniku se dosta radi i na dodatnim izobrazbama odgajatelja, što je zapravo cjeloživotno učenje i smatramo da bi to trebali biti hrvatski standardi, pojasnila je Matović, dodajući kako je potrebno uvesti dodatne propise, primjerice kako bi trebao izgledati vrtićki namještaj, kako što je to propisano za škole.

Matović je rekla da se briga lokalne samouprave očituje kroz funkcioniranje sustava predškolskog odgoja i obrazovanja te pozdravlja napore mnogih gradova i općina na izgradnji dodatnih vrtičkih kapaciteta, te ističe potrebu da dio nadležnosti preuzme i državna vlast kako bi taj sustav bio što ujednačeniji i kvalitetniji, u prvom redu zbog financija.

Ono što je Evgeniji Matović jako važno jest obrazovanje i edukacija stručnog kadra pa se ne slaže sa stavkama zakona prema kojem učitelji uz nekoliko dodatne ispite mogu postati odgajatelji.

- Velika je razlika između odgajatelja i učitelja, to je posve različiti sustav i način obrazovanja, kao i pripreme za rad. Smatramo da ta prekvalifikacija mora biti kvalitetnija jer se radi o posve dvije različite struke. S druge strane, odgojiteljima nije omogućeno da se uz neke dodatne ispite prekvalificiraju za učitelje. – pojasnila je Matović.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su u nam u odgovoru na pitanje naveli kako je nacrt prijedloga zakona bio na javnom savjetovanju te su „svi zainteresirani, a među njima i udruge i sindikati predlagali izmjene ili dopune od kojih su neke  prihvaćene“.

 - Ističemo, kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za drugo čitanje  u Hrvatskom saboru, priprema izmjene i dopune onih odredaba na koje su zaprimljeni prijedlozi i primjedbe odbora  i  saborskih zastupnika, stoji u odgovoru iz Ministarstva znanosti  i obrazovanja.

Inače, iz Ministarstva su naveli kako je jedna od ključnih investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u dijelu obrazovanja izgradnja dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama. Cilj investicije, za koju su prema navodima iz Ministarstva osigurane 1,62 milijarde kuna, je do druge polovine 2026. godine povećati obuhvat djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od 3 godine do polaska u školu na 90 posto.