Dok Španjolska uvodi tzv. menstrualno bolovanje, o toj se temi u široj hrvatskoj javnosti baš i ne govori puno. Neka međunarodna istraživanja pokazuju kako menstrualne bolove ima 50 posto žena, a 10 posto ih ima bolove koji im ometaju svakodnevno funkcioniranje. Treba li takvo bolovanje ženama, te kakve će biti posljedice, u prvom redu za žene, pitanja su koja će valjda teć doći u žižu hrvatske javnosti. 

- „Španjolska inicijativa“ je u fazi nacrta novog zakona, i to pred njihovom Vladom. Ukoliko ista inicijativa dođe pred Vladu Republike Hrvatske, svakako ćemo je provesti. – kazao je za Južni o ovoj temi dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, inače član HDZ, stranke koja je vladajuća i na državnoj razini.

Ističući kako Dubrovačko-neretvanska županija ozbiljno pristupa ovoj problematici, posebno s obzirom na činjenicu da je među zaposlenima u županiji 73 posto žena, župan Dobroslavić je rekao:  

- Županija će nastaviti voditi brigu o ravnopravnosti i boristi se protiv siromaštva i isključivosti kroz svoje potpore.

Novinarka HRT -a specijalizirana za područje zdravstva i savjetnica Poliklinike za djecu Opće bolnice Dubrovnik Silva Capurso smatra kako bi menstrualno bolovanje trebalo, kao i bilo koje drugo bolovanje, prije svega biti pitanje struke a ne politike.

-  Također, takva odluka može imati negativne posljedice po žene koje su ionako za isti posao nerijetko manje plaćene od muškaraca, a još uvijek je uobičajeno pitanje pri zapošljavanju namjeravaju li i kada roditi. Ishitrene odluke po pitanju menstrualnog bolovanja ne čine mi se dobre niti zakonski jednostavno provedive. Menstrualne bolove ima 50 posto žena, a 10 posto ima bolove koji ih ometaju u svakodnevnom funkcioniranju. To je 5 posto populacije. Primjera radi, kronične migrene koje otežavaju rad i svakodnevni život ima 2 do 3 posto populacije. Mišljenja sam da se sva spomenuta i slična stanja za sada mogu normalno realizirati već postojećim zakonima i korištenjem bolovanja. U međuvremenu, bilo bi dobro provesti širu raspravu svih zainteresiranih stručnih tijela kako odluka o menstrualnom bolovanju ne bi bila tek politički isforsirana odluka koja ženama istinski ne pomaže. Naime, slične zakonske odluke donesene su u Kini, Japanu i Juznoj Koreji, ali se zbog stigme rijetko koriste. Stoga bi, uvažavajući naše specifičnosti i podneblje, trebalo razgovarati o menstrualnom bolovanju i znati da je za Republiku Hrvatsku u pojedinim dijelovima zemlje još uvijek prevladavajuće mišljenje da se žena nakon poroda 40 dana ne smije tuširati niti prati kosu, a to se odnosi i na prve dane menstruacije. Mislim da bi među ostalima, takve teme trebale prevladavati u našem javnom prostoru kako bi se obrazovalo mlađe generacije. – mišljanja je Silva Capurso.

Predsjednica Strukovne grupe organizatorica vjenčanja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Dubrovnik Ines Nanić smatra kako bi menstrualno bolovanje definitivno trebalo uvesti.

- Na to gledam kao mogućnost u smislu da žene moraju imati opcije da ne otvaraju regularno bolovanja radi standardnih ženskih problema. Trebamo se ugledati na zemlje koje promoviraju prirodu žene, a davanje prava na menstrualno bolovanje je upravo to. Znači, bitno se orijentirati na ono što je minimalno i nužno, a ne nekakav da to bude plus ili bonus, smatra privatna poduzetnica Ines Nanić.

- U našem društvu je uobičajeno da žena svaki mjesec popije dvije, tri tablete i izgura koji dan menstruacije. Svaki drugi pacijent ili pacijentica koji trpe jake glavobolje ili npr. izrazito jake bolove u mišićima i zglobovima imaju pravo na bolovanje, međutim ako su ti simptomi vezani za PMS onda se ne računa. Uvođenje menstrualnog bolovanja u Španjolskoj koja bi  time bi postala prva europska država s takvim zakonom svakako je veliki korak za reproduktivnaprava žena.  – stav je Igre Šain Kovačević, županijske vijećnice iz Nove ljevice.

Razmišljanje šire javnosti možda najbolje prikazuje izjava predsjednika dubrovačke Udruge ugostitelja Ante Vlašića:

- Zaista nemam nikakvo mišljenje o tome, kratko je za Južni ovu temu prokomentirao Vlašić.

K. Šutalo Cvjetković