Na području Dubrovačko-neretvanske županije policajci najčešće zapljenjuje marihuanu, te amfetamin, drogu koja je cjenovno najpovoljnija i najdostupnija, a koju najčešće konzumira mlađa populacija. Heroina je sve manje na tržištu ali prisutna je i jedna od najopasnijih kemijskih droga - crystal meth. 

Prema policijskoj izvješću u ruralnim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, u prvom redu u Konavlima i Korčuli  najčešće se zapljenjuje marihuana.

- Na tim smo područjima u proteklih nekoliko godina otkrili nekoliko plantaža marihuane koja je bila namijenjena proizvodnja s ciljem dalje distribucije. – navode iz PU dubrovačko-neretvanske, te nastavljaju:

- U urbanim dijelovima Županije zapljenjuje se marihuana, amfetamin i kokain, dok se na graničnim prijelazima često zapljenjuju sve vrste droga. Najrjeđe se zapljenjuje heroin, čija je upotreba u posljednjih nekoliko godina u padu, međutim zabrinjava činjenica da se ove godine, po prvi puta i u vrlo maloj količini, zaplijenio crystal meth, kemijska droga koja spada u najopasnije droge na svijetu.  

Najveći broj zapljena evidentiran na području Dubrovnika što je sasvim očekivano obzirom je to područje gdje se okuplja najveći broj građana i turista.

Osim na području Dubrovnika, veliki broj zapljena evidentira se i na graničnim prijelazima Karasovići, Klek i Zaton Doli gdje su počinitelji uglavnom strani državljani.

- Kada govorimo o ovoj temi treba spomenuti da je područje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tranzitno područje kod krijumčarenja marihuane i kokaina u zemlje zapadne Europe. Radi se o drogi čije odredište nije Hrvatska, ali je ova Policijska uprava ostvarila zapažene rezultate u presijecanju tih lanaca krijumčarenja što je rezultiralo izbjegavanjem ovog područja prilikom planiranja rute krijumčarenja. – također ističu iz policije.

Odgovarajući na pitanje jesu li zamijetili eventualno povećanje konzumacija droga tijekom pandemije iz PU dubrovačko-neretvanske su naveli:

- Analizirajuću podatke s kojima raspolažemo, ne primjećuje se povećanje broja konzumenata u vremenu nakon karantene, a naše brojke pokazuju da je broj zapljena ove godine gotovo podjednak broju zapljena prije pandemije virusom COVID-19.

kšc