- Vidio sam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mogu reći da mi u Županiji uključujući i župana Nikolu Dobroslavića nismo nismo zadovoljni s tim prijedlogom. Naime, Dubrovačko-neretvanska županija se razlikuje od 90 posto ostalih županija jer treba gotovo jedan i pol dan da se primjerice do Dubrovnika dođe iz Vela Luke i vrati doma. Postoje tri područja koja su medicinskom smislu imaju totalno različite potrebe i koncepcije djelovanja. Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca. – izjavio je za Južni ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik, komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostao samo jedan i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Vela Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću djelovali u sustavu središnje zdravstvene ustanove.
- Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja ukladili u jednu ustanovu potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebno je jedna do dvije godine. A najveći problem bi bio smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pri tome pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru „pozitivne nule“. Mišljenja sam da ako dođe do spajanja da će troškovi eksponencijalno rasti. Takav stav ima i župan Dobroslavić koji je više put ministru zdravlja Viliju Berošu iznosio naše argumenta. I dalje smo na stajalištu da su domovi zdravlja u nadležnosti županija, te da županije imaju pravo odrediti broj potrebnih zdravstvenih ustanova i prema tome odgovarati za njihovo financijsko poslovanje i razinu zdravstvene zaštite. – smatra Bazdan te dodaje kako se u slučaju novog ustroja radi o centralizaciji, što je protivno nastojanjima suvremenog europskog društva koje teži decentralizaciji.
kšc