Otvaranjem posljednje dionice autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Mađarskom, Hrvatska je službeno završila svoj dio međunarodnog prometnog koridora Vc, ključne prometne žile koja povezuje Ploče na Jadranu s Budimpeštom. Time je u cijelosti izgrađeno 96 kilometara moderne autoceste kroz Slavoniju i Baranju, čime je istočni dio Hrvatske dobio potpuno funkcionalnu vezu s europskom mrežom autocesta. Premijer Andrej Plenković prilikom puštanja dionice istaknuo je kako je riječ o strateškom projektu za razvoj Slavonije i Baranje te važnom koraku prema boljoj povezanosti Hrvatske s njezinim susjedima.

Koridor Vc prolazi kroz tri države  i to Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu,  te čini dio transeuropske prometne mreže (TEN-T). Mađarska je već završila svoj dio koridora, autocestu M6, koja je sada spojena s hrvatskom A5 do same granice. Time je sjeverna dionica između Budimpešte i hrvatske granice potpuno funkcionalna. Sada se pažnja okreće prema Bosni i Hercegovini, koja ima najduži i najsloženiji dio trase – gotovo 340 kilometara autoceste između sjeverne granice kod Svilaja i juga zemlje prema Pločama. Da bi se čitav projekt realizirao do kraja i jug Hrvatske povezao s Mađarskom, te se najavljuje putovanje od Ploča do Budimpešte za pet i pol sati, potrebno je izgraditi dio kroz Bosnu i Hercegovinu.

Do kraja 2024. godine u prometu je bilo oko 137 kilometara autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Više od deset dionica trenutno je u fazi izgradnje ili pripreme, uključujući i strateške projekte poput tunela Golubinja te dionice Putnikovo Brdo – Medakovo i Medakovo – Ozimice. Prema podacima JP Autoceste FBiH, sjeverni dio koridora, od Doboja prema Zenici, trebao bi biti dovršen do 2026. godine, dok se cijeli koridor planira završiti do 2030. godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da su ti rokovi ambiciozni, jer dio tamošnjih dionica još nije u fazi aktivne gradnje.

Kada koridor Vc u BiH bude u potpunosti dovršen, vožnja od Ploča do Budimpešte trebala bi znači  trajati svega pet i pol sati. To bi značilo ne samo veliko prometno rasterećenje unutarnjih magistrala, već i ekonomski poticaj za regije kroz koje autocesta prolazi , od Hercegovine i Središnje Bosne, do Posavine i Baranje. Projekt koridora Vc financira se kombinacijom sredstava iz europskih fondova, kredita Europske investicijske banke (EIB) i vlastitih izvora BiH. Ulaganje je procijenjeno na više od 4 milijarde eura.

Iako Hrvatska sada može reći da je svoj dio posla završila, prava korist ovog grandioznog projekta doći će tek kada BiH dovrši preostale dionice i kada cijeli koridor postane jedna neprekinuta prometna arterija koja povezuje Srednju Europu s Jadranom.

žp