Pacijenti u Hrvatskoj najvećim problemima zdravstvenog sustava smatraju dugo čekanje na zdravstvene usluge, nedostatak termina i lošu koordinaciju skrbi, pokazalo je istraživanje provedeno među korisnicima i članovima udruga pacijenata uoči ovogodišnjeg HealthComm Foruma. Istraživanje je provedeno u svibnju na uzorku od 68 ispitanika iz udruga pacijenata diljem Hrvatske, pri čemu je 95,6 posto ispitanika navelo da boluje od kronične bolesti ili ima dugotrajnu zdravstvenu tegobu, a gotovo 40 posto čine onkološki pacijenti.
Rezultati pokazuju da pacijentima nije najvažnije samo liječenje bolesti nego i mogućnost normalnog života unatoč zdravstvenim tegobama. Čak 92,6 posto ispitanika navelo je da im je izrazito ili dosta važno da se zdravstveni problem riješi ili drži pod kontrolom, da mogu normalno živjeti unatoč bolesti, dobiju potrebnu zdravstvenu skrb te jasno objašnjenje svojeg zdravstvenog stanja i daljnjih koraka liječenja.
Kada su morali izdvojiti samo jedan prioritet, 41,2 posto ispitanika kao najvažniji cilj navelo je kontrolu ili rješavanje zdravstvenog problema.
Bolest snažno utječe na kvalitetu života
Istraživanje je pokazalo i da posljedice bolesti znatno nadilaze samu dijagnozu. Među ispitanicima s dugotrajnim tegobama njih 80 posto navodi negativan utjecaj bolesti na kvalitetu života, 78,5 posto na emocionalno stanje, a 70,8 posto na svakodnevne aktivnosti. Gotovo polovica ispitanika, njih 46,2 posto, upravo pad kvalitete života smatra najvećim problemom povezanim s bolešću.
Programski direktor HealthComm Foruma Damir Ivanković smatra da rezultati pokazuju da ispitanici i dalje imaju relativno visoko povjerenje u stručnost zdravstvenih radnika, ali znatno manje povjerenja u pravednost i funkcioniranje samog sustava. Dodao je da se mentalno i emocionalno zdravlje sve više nameće kao važna tema koja snažno utječe na kvalitetu života, zbog čega se zdravstvo više ne može promatrati isključivo kroz prizmu liječenja bolesti.
Loša koordinacija skrbi
Više od polovice ispitanika, 52,9 posto, navelo je da je tijekom posljednjih godinu dana bilo u situaciji kada im je zdravstvena skrb ili podrška bila potrebna, ali je nisu dobili na način koji su smatrali odgovarajućim. Kao najčešće razloge navode predugo čekanje, lošu koordinaciju skrbi i nedostatak termina, dok gotovo svaki peti ispitanik upozorava na fragmentiranost sustava i otežano snalaženje između različitih zdravstvenih ustanova i specijalista.
Unatoč tome, ispitanici i dalje iskazuju relativno visoko povjerenje u stručnost zdravstvenih radnika. Najviše su ocijenili znanje i stručnost zdravstvenih djelatnika te odnos prema pacijentima, dok su najlošije ocijenjeni vrijeme čekanja na pregled, dostupnost dijagnostike i terapije te vrijeme koje zdravstveni djelatnici mogu posvetiti pacijentu.
Privatne ustanove bolje organizirane
Istraživanje je pokazalo i razlike u percepciji javnog i privatnog zdravstvenog sustava. U javnom sustavu 60,3 posto ispitanika smatra da je medicinsko osoblje stručno i donosi dobre odluke za njihovo zdravlje, no samo 42,6 posto vjeruje da mogu dobiti potrebnu skrb kada im zatreba, a tek 19,1 posto smatra da je sustav pravedan prema svim građanima.
Privatne zdravstvene ustanove ispitanici ocjenjuju dostupnijima i bolje organiziranima. Tako 77,9 posto ispitanika smatra da u privatnim ustanovama mogu dobiti skrb kada im zatreba, 80,9 posto da se pacijente tretira s poštovanjem, a 73,5 posto da su privatne ustanove dobro opremljene. Istodobno, samo 35,3 posto ispitanika smatra da je privatni zdravstveni sustav pravedan prema svim građanima.
|
