Sudionici tribine na temu dubrovačkih zidina, održane jučer u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH), složili su se kako su aktualni događaji oduzimanja prava upravljanja dubrovačkim zidinama Društvu prijatelja dubrovačke starine (DPDS) još jedno potencijalno destruktivno uplitanje politike u kulturu koje u konačnici rezultira uništenjem kulturne baštine.
Irena Kraševac, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u uvodnom izlaganju istaknula je kako „Ovim Zakonom nisu samo oduzeti prihodi koje je Društvo svih ovih godina izravno ulagalo u obnovu brojnih spomenika, već su time de facto svi napori generacija savjesnih i odgovornih građana Dubrovnika kao i rezultati njihova djelovanja obezvrijeđeni. No, još gora i dalekosežnija posljedica takvog zakona leži u činjenici da je time jedina institucija te vrste i tog značaja u Republici Hrvatskoj prestala obnašati svoju hvalevrijednu misiju zaštite lokalne kulturne baštine. Stoga će posljedice ovoga čina biti ne samo dugotrajne, već za uređeno i demokratsko građansko društvo kojem stremimo zasigurno i sudbonosnije nego što se to može i naslutiti.“, na što se nadovezao i Predrag Marković s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu: „Vidljiv je očiti trend komercijalizacije i postavlja se pitanje što je više javni interes i tko ima pravo u naše ime upravljati tim dobrima. Osim toga, osjećaj pravne nesigurnosti koji nam donosi ovaj slučaj odnosi se na društvo u cjelini i budućnost investicija te se za zemlju u kojoj se donose ovakvi zakoni u kojima vas se u svakom trenu može razvlastiti ne možemo reći kako ima ugodnu investicijsku klimu.“.
U raspravi su sudjelovali ugledni hrvatski povjesničari umjetnosti i konzervatori poput Snješke Knežević, Akademika Igora Fiskovića, Vladimira Markovića, Željke Čorak i Tonka Maroevića čije je iskustvo vezano uz Dubrovnik, a kako bi se dobila potpuna slika o posljedicama sukoba oko važne povijesne baštine.
Snješka Knežević vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti naglasila je kako „Postoji opća tendencija neoliberalizma u maksimalnom iskorištavanju svih potencijala, bilo prirodnih ili kulturnih. Društvo, a ne Grad, je osposobljeno za upravljanje, ima tradiciju znanja i iskustva u obnovi baštine te je to tako trebalo i ostati.“.
Na tribini se raspravljalo o posljedicama koje će zabrana upravljanja dubrovačkim zidinama DPDS-u nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika učiniti ne samo Dubrovniku već i cijeloj kulturnoj baštini Hrvatske. Najave gradonačelnika Andra Vlahušića o otvaranju zidina za ugostiteljske i zabavne projekte zabrinjavajuće su i predstavljaju opasnost za budućnost umjetničke baštine u Dubrovniku jer je već neko vrijeme vidljivo gradsko upravljanje javnim prostorom unutar zidina pri čemu i turisti i građani teško prolaze ulicama jer su ih ugostiteljski objekti preplavili.
Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Denis Orlić pojasnio je pravnu stranu borbe za zidine: „Zakon će stupiti na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama i u roku od 30 dana moramo im predati zidine. No, kako je ovaj Zakon presedan koji je opasan, ne samo za struku nego za svaki drugi pravni odnos, mi vjerujemo kako će nakon pokretanja Ocjene ustavnosti zakona Ustavni sud prepoznati i odlučiti o suspenziji Zakona, a u krajnjem slučaju ostaje nam pravni instrumentarij Europske unije.“.
Podsjetimo, Hrvatski sabor 31. siječnja 2014. usvojio je Izmjene i dopune Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika kojima se Društvu prijatelja dubrovačke starine oduzima pravo upravljanja dubrovačkim zidinama koje im pripada iz valjanog Ugovora s Gradom Dubrovnikom iz prosinca 2009. na rok od deset godina.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zajedno s Društvom konzervatora s Hrvatske i ICOMOS-om Hrvatske 24. siječnja 2014. uputilo je Otvoreno pismo u kojem pozivaju na odustajanje od provođenja Zakona kojim se DPDS-u oduzima pravo upravljanja dubrovačkim zidinama. Na pismo upućeno među ostalima predsjedniku Sabora Josipu Leki, ministrici kulture Andrei Zlatar Violić i gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću, reagirali su brojni domaći i inozemni stručnjaci i institucije te je do danas prikupljeno 160 potpisa otvorene podrške.
